Hronični proljev
prim. dr Amir Ćehajić
internista, gastroenterohepatolog
Šta je to hronični proljev?
Čovjek u prosjeku dobije proljev jednom do dva puta godišnje, te ga kao takvog, najčešće ne smatra problemom. Međutim, kako bi se mogao pravovremeno i ispravno tretirati, izuzetno je važno razlikovati akutni i hronični oblik proljeva. Proljev ili dijareja je simptom poremećaja probavnog sistema koji karakterizira učestala i rijetka stolica. Ukoliko traje duže od dvije do četiri sedmice, tada je riječ o hroničnom obliku, koji može biti simptom mnogih ozbiljnijih bolesti. U narednom tekstu govorit ćemo o mogućim uzrocima i tretmanu hroničnog proljeva.
Šta može biti uzrok hroničnog proljeva?
Etiologija hroničnog proljeva je raznovrsna obzirom na različite uzroke koji mogu biti infektivni i neinfektivni:
- paraziti, bakterije i virusi – dijareja nastaje kao posljedica infekcije. Uzimajući u obzir stepen zagađenosti vode i hrane, crijevni paraziti kao uzrok hronične dijareje su češći u nerazvijenim zemljama.
- hrana i piće – prekomjerna konzumacija kofeina i alkohola, kao i konzumacija pojedinih šećera i umjetnih zaslađivača. Iako naizgled bezazleni, ovi sastojci mogu potencijalno dovesti do razrijeđene i vodenaste stolice. Zbog toga, osobe sa intolerancijom na laktozu ili fruktozu bi trebale izbjegavati ove šećere u svojoj prehrani.
- lijekovi – neke grupe lijekova poput antibiotika, laksativa, anticida koji sadrže magnezij mogu uzrokovati hronični proljev. Naprimjer, djelovanje antibiotika uništava i dobre i loše bakterije u organizmu, što dovodi do crijevnog disbalansa, a samim tim i proljeva. Također, ovakva vrsta proljeva može ukazivati i na toksičnost samih lijekova.
- bolesti crijeva – hronični proljev se javlja i kao simptom sindroma iritabilnog crijeva (SIC/IBS). SIC je funkcionalni poremećaj probavnog sistema koji se uglavnom manifestira bolovima u trbuhu i poremećajem pražnjenja crijeva u vidu proljeva ili zatvora, ili pak izmjene jednog i drugog. Iako je teško reći razlog nastanka ovog sindroma, kao mogući uzročnici navode se stres, napetost, prethodne infektivne upale, genetska predispozicija i slično. Upalna bolest crijeva (IBD) je termin koji obuhvata ulcerozni kolitis, Crohnovu bolest i mikroskopski kolitis, poremećaje koji za simptom imaju hronični proljev. U ovakvim slučajevima, dijareja nastaje kao rezultat oštećene sluznice. Za razliku od proljeva uzrokovanog infekcijom, ova vrsta je češća u razvijenijim zemljama, te se kao uzrok pretpostavlja neodgovarajuća ishrana. Celijakija, kao imunološka reakcija organizma na gluten, može uključivati hronični proljev. Kao jedan od prvih i najčešćih simptoma celijakije, proljev uglavnom ukazuje na netretiranu bolest.
- druge bolesti – hronična dijareja se javlja i kod pacijenata sa različitim tumorima, kao što su rak gušterače, rak debelog crijeva, limfom itd. Pored samog kancera, dijareju mogu uzrokovati i tretmani poput hemoterapije, radijacije i operacije. Bolesti gušterače, poput insuficijencije gušterače i hroničnog pankreatitisa, također mogu uzrokovati proljev. Ovakva dijareja je rezultat slabog probavljanja hrane, i često dovodi do gubitka na težini u oboljelih. Iako su ovo neki od najučestalijih uzroka hroničnog proljeva, njega mogu uzrokovati i hormonalni poremećaji, nasljedni poremećaji, alergije i drugo.
Kako se liječi hronični proljev?
Kada je riječ o tretmanu, on je uveliko određen uzrokom hroničnog proljeva. Kod infektivnih uzroka mogu se upotrebljavati antibiotici. S druge strane, neinfektivno uzrokovani proljev je teže dijagnosticirati, a samim tim i liječiti. Svakako, postoje generalne smjernice koje mogu olakšati simptome. Najvažnije je piti dovoljno tekućine kako bi organizam izbjegao dehidraciju. Potrebno je i prilagoditi prehranu, te izbjegavati supstance poput alkohola i kofeina.
Kod tretiranja hroničnog proljeva, preporučuje se upotreba probiotika. Probiotici imaju izuzetno povoljan efekat na organizam, jer održavaju ravnotežu dobrih i loših bakterija, te postižu balans u crijevima. Crijevna mikroflora može biti poremećena usljed različitih gore navedenih oštećenja. Probiotici funkcionišu kao zamjena te bakterijske flore, i na taj način, oni doprinose normalizaciji konzistencije i učestalosti stolice. Pored toga, probiotici djeluju i kao izvrsna preventivna mjera zaštite koju je poželjno uvrstiti u svoju svakodnevnicu.
Sadržaj jedne vrećice NBL Probiotic Gold pomiješati sa hranom ili vodom/jogurtom/čajem 1-2 puta dnevno, duži vremenski period (4 sedmice ili više) uz praćenje simptoma.