Proljev kod djece
doc. dr. med. sc. Amela Selimović
specijalista pedijatrije
Koji su uzročnici proljeva kod djece?
Proljev je učestalo pražnjenje rijetke ili vodenaste stolice koje odstupa od normalnog ritma pražnjenja crijeva kod djeteta. Definiše se kao 3 ili više obilnih ili tekućih stolica. Izuzetak su dojena djeca koja još ne jedu krutu hranu pa često imaju rijetke stolice, što se smatra normalnim.
Akutni proljev jedna je od najčešćih dječjih bolesti. Djeca u dobi od 2 do 3 godine imaju 2 do 3 epizode proljeva godišnje, a ona koja pohađaju vrtić dvostruko više. Akutni proljev traje do 7 dana i ne duže od 14 dana. Najčešći uzročnici proljeva kod djece jesu virusi, najčešće vrlo zarazni rotavirus, virus Norwalk i neki serotipovi adenovirusa. Rotavirus je vodeći uzročnik jakog proljeva kod djece (najveća učestalost kod djece u dobi od 3-15 mjeseci), a može se javiti i kod odraslih koji su u bliskom kontaktu sa zaraženim djetetom (obično s blažim simptomima). Rotavirusne infekcije najčešće se javljaju zimi u područjima s umjerenom klimom. Do pete godine života gotovo svako dijete bude zaraženo. Moguće su ponovljene infekcije rotavirusom, a svaka sljedeća obično je blaža i kraćeg trajanja. Virus Norwalk je glavni uzročnik epidemijskog gastroenteritisa kod djece i odraslih tokom cijele godine. Virusi koji su slični virusu Norwalk česti su kod djece školske dobi. Epidemije virusnih proljeva obično se šire fekalno-oralnim putem. Isto tako je moguć prijenos s osobe na osobu kapljično. Ove viruse često nalazimo u zagađenoj hrani ili u vodi za piće. Simptomi se pojavljuju od 1 do 3 dana nakon uzimanja zagađene hrane ili vode. Najčešće bakterije povezane s akutnim proljevom kod djece su: Salmonella sp, Shigella sp, Yersinia enterocolitica, Campylobacter sp, Clostridium difficile, Escherichia coli.
Koji su uzročnici hroničnog proljeva kod djece?
Mogući uzročnici hroničnog proljeva (trajanje duže od 2 sedmice) kod djece su:
- prehrambeni uzroci (npr. nepodnošenje kravljeg mlijeka, nepodnošenje laktoze)
- upalne bolesti crijeva (npr. Crohnova bolest, ulcerozni kolitis)
- malapsorpcijski poremećaji (npr. celijakija, cistična fibroza)
- sindrom iritabilnih crijeva s proljevom
Kako se liječi dijareja, šta je potrebno poduzeti kao prvu pomoć?
Dehidracija je najozbiljnija posljedica gubitka tjelesne tekućine proljevom. Najvažnije je da prepoznate ukoliko je vaše dijete dehidrirano. Dehidracija može biti blaga (gubitak 1 do 2% ukupne tjelesne tekućine), umjerena (gubitak 5%) i teška (gubitak 10% tekućine). Znakovi blage dehidracije jesu suhe usnice i žeđ. U umjerenoj do teškoj dehidraciji prisutni su podočnjaci, suh i obložen jezik, oskudno mokrenje (pelena je suha ili je mokraća gusta i intenzivne žute boje), manjak suza kod plača, povišena tjelesna temperatura, ubrzan puls, pospanost. Neliječena teška dehidracija, iako se viđa vrlo rijetko, može dovesti do šoka, zatajenja bubrega i smrtnog ishoda.
U slučaju blage dehidracije posjet ljekaru rijetko je potreban. Najvažnije je da djetetu nadoknađujete tekućinu (rehidracija) i pratite njegovo stanje. Rehidracija treba biti brza, unutar 3 do 4 sata, u količini od 50 do 100 ml/kg (ovisno o stepenu dehidracije). Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji najbolje je za nadoknadu tekućine koristiti standardne otopine oralnih rehidracijskih soli (ORS, engl. oral rehydration solution) koje su dostupne u apotekama. Tekućinu je potrebno davati u redovnim intervalima, u manjim količinama, npr. 5–10 ml. Bolesna djeca često odbijaju tečnost, važno je da budete uporni! Nakon svakog proljeva treba uzeti još 0,1 dl (10 ml) oralne rehidracijske otopine po kg tjelesne težine. Ukoliko dijete odbija pripravke zbog neprijatnog okusa, druge tekućine mogu biti nadoknada (blago zaslađen čajili supa). Važno je da ne dajete djetetu isključivo vodu, nego da unosi nešto šećera i soli jer ih gubi s proljevom. Uobičajeno je da djeca s crijevnom infekcijom nemaju apetit. Ukoliko dijete odbija hranu, posebno u prva 24 sata bolesti, nemojte ga prisiljavati da jede, važno je da unosi tekućinu na gore opisani način. Ako dijete želi i može jesti, dobar su izbor hrane složeni ugljikohidrati (riža, pšenica, krompir), nemasno meso, jogurt. Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu i mahunarke. Uz dobar unos tekućine, potrebno je snižavati povišenu tjelesnu temperaturu ukoliko je prisutna. Osnovna preporuka je ne prekidati dojenje jer majčino mlijeko ima nižu osmolarnost od mliječnih formula i kravljeg mlijeka te sadrži antitijela koja mogu ubrzati oporavak. Dojenče koje se hrani industrijskim mlijekom (formula) treba nakon nadoknade tekućine nastaviti hraniti prema uobičajenom rasporedu. Djetetu koje je počelo dohranu daju se uobičajeni obroci (voditi računa o preporučenim namirnicama za dob) uz napomenu da namirnice moraju biti dobro kuhane i pasirane. Pravilna higijena ključna je u prevenciji virusnih i bakterijskih proljeva. Pranje ruku i hrane te pravilna obrada hrane spriječit će širenje proljeva.
Kada je potrebno dijete odvesti ljekaru?
Odvedite dijete ljekaru u sljedećim stanjima:
- povraćanje kod novorođenčeta i dojenčeta mlađeg od 3 mjeseca
- tjelesna temperatura iznad 38,0 °C kod djeteta mlađeg od 3 mjeseca (bez obzira na povraćanje ili proljev)
- promjene ponašanja djeteta, uključujući neobičnu pospanost i neadekvatan odgovor na pozive ili dodir
- proljev praćen jakim bolovima u trbuhu
- znakovi umjerene do teške dehidracije
- djeca koja potpuno odbijaju unos tekućine na usta ili povrate odmah nakon što popiju najmanju količinu tekućine
- pojava krvi u stolici
- tjelesna temperatura iznad 38,5 °C u trajanju duže od 3 dana
- proljev koji traje duže od 7 dana
Koja je uloga probiotika u liječenju dijareje?
Evropsko udruženje za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) preporučuje primjenu probiotika kod svakog akutnog proljeva. Probiotici, „dobre bakterije i gljive“, su živi mikroorganizmi koji primijenjeni u tačno određenoj količini djeluju povoljno na zdravlje čovjeka.Najčešće članovi rodova Lactobacillus, Bifidobacterium i Streptococcus, ali i drugi rodovi bakterija, te nepatogene gljive imaju probiotičko djelovanje. Istraženi su u nekoliko studija kao terapija akutnog infektivnog proljeva s ohrabrujućim rezultatima. Prevencija akutnog proljeva kod djece jedan je od velikih izazova. Posebno su ugrožena djeca u dječjim kolektivima i na bolničkim odjeljenjima. Rezultati nekoliko randomiziranih kontrolisanih kliničkih studija ukazuju na povoljan učinak probiotika u prevenciji akutnog proljeva kod djece. Uopšteno, mehanizmi djelovanja probiotika su višestruki i možemo ih podijeliti u 3 modela: blokiranje djelovanja patogenih bakterija, regulacija funkcije crijevnog epitela, regulacija odbrambenog odgovora crijevne sluznice. Fermentirani mliječni proizvodi s dodatkom probiotika koji se nalaze u širokoj potrošnji u pravilu ne sadrže dovoljnu količinu probiotika za liječenje proljeva.
Ni svi probiotici u obliku dodataka prehrani nisu isti. Dobro odabrani probiotici, sa dovoljnim brojem bakterija u probiotskom produktu brzo obnavljaju izgubljenu ravnotežu crijevne mikroflore i time skraćuju trajanje proljeva i ubrzavaju oporavak.
