Sindrom iritabilnog crijeva

prim. dr Tatjana Barać
internista, gastroenterohepatolog

Koji su simptomi IBS-a?

Jedan od najčešćih problema probavnog sistema je sindrom iritabilnog crijeva (IBS – Irritable bowel syndrome) ili iritabilni kolon. Često se naziva i nervoza crijeva.

Sindrom iritabilnog crijeva nije ozbiljna organska bolest, već funkcionalni poremećaj, zato što ne postoje znaci bilo kakvog organskog oštećenja, te spada u nervne kolonopatije. Predstavlja skup tegoba na koje utječu različiti faktori vezani uz stil života, prehranu i osjetljivost organizma.

Početak ovog sindroma obično se poklapa sa stanjem nakon neke infekcije ili psihičkog stresa. Ne postoji definitivan uzročnik ovog sindroma. Ova se bolest smatra jednom od najtipičnijih bolesti čiji je neposredni uzrok jaki stres (pretpostavlja da je prevashodno psihogene prirode), a postoje i hipoteze o uticaju smanjenog imuniteta, kao i poremećaja crijevne flore.

Vodeći simptomi su :

bol u stomaku
poremećaji probave – proljev ili/i zatvor
pojava sluzi u stolici
osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva
nadutost i gasovi
depresija ili anksioznost

Važno je napomenuti da se kod pojedinačnog pacijenta može javiti jedan ili više simptoma u isto vrijeme, kao što i intenzitet, vrsta i trajanje tegoba mogu varirati u toku života.

Takođe je važno znati da se proljevaste stolice (dijareja) kod IBS-a nikada ne javlja noću, za razliku od organskih oštećenja crijeva.

Koje pretrage je potrebno izvršiti kako bi se postavila dijagnoza IBS-a?

Postavljanje dijagnoze sindroma iritabilnog kolona nekada može biti problematično, jer simptomi mogu ličiti na druge bolesti (celijačna bolest, neke infekcije i parazitoze, upalne bolesti crijeva, hronični zatvor i mnoge druge). Ne postoji nijedan laboratorijski test ili pretraga koja bi ukazala da postoji sindrom iritabilnog crijeva.

Obično se dijagnoza ovog sindroma postavlja tako što se isključuju druge bolesti prateći dijagnostički algoritam. Pored laboratorijskih i mikrobioloških pratraga, prvenstveno stolice, starijim od 50 godina preporučuje se i kolonoskopski pregled.

Kako se liječi IBS? Postoje li lijekovi za liječenje?

Sindrom iritabilnog crijeva je vrlo neugodna bolest i nije posljedica nepodnošljivosti pojedine komponente iz hrane, već se javlja kao posljedica jakog stresa, a učestaliji je kod žena nego kod muškaraca. Budući da može biti povezan s različitim uzrocima, sindrom iritabilnog crijeva nema strogo definisane metode liječenja. Savjetuje se nekoliko metoda, promjena prehrane i načina života te se s obzirom na njihovu djelotvornost, može se i otkriti šta je zapravo uzrokovalo ovaj problem. Veoma je bitan higijensko-dijetetski režim ishrane koji podrazumijeva unos zdravih namirnica i manje, a češće obroke.

Laksativi se koriste kod predominirajućeg zatvora, a antidijaroici se koriste kod predominirajućeg proliva.

Lijekovi koji utiču na serotonin mogu se koristiti i to lijekovi koji stimulišu njegovo lučenje (agonisti) kod predominirajućeg zatvora, a antagonisti serotonina kod dijareje.

Kod jakih grčeva u trbuhu sa bolovima mogu se koristiti spazmolitici, poput atropina i mebeverina.

Predlaže se:

unos zdravih namirnica – fermentirana hrana kao što je domaći kefir i domaći kiseli kupus, a također i namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama – svježa riba, meso, jaja itd.
unos probiotika – osim prirodnih probiotika, kod pojačanih probavnih problema korisno je nekoliko puta dnevno uzimati probiotike kao dodatak prehrani. Međutim, iako smiruju simptome IBS-a, probiotici djeluju polako i postepeno.
smanjenje stresa – sindrom iritabilnog crijeva s razlogom se naziva i nervoza crijeva ili nervozna crijeva. Probavne tegobe usko su povezane sa stresom, anksioznošću, depresijom i nervozom i ponekad je teško odrediti što je uzrok, a što posljedica. Kako bi se riješili problemi u oba smjera, uz pravilnu prehranu, potrebno je maksimalno uticati i na smanjenje stresa u svakodnevnom životu.
savjetovanja/psihoterapija – zbog evidentnog uticaja između psihičkog statusa i sindroma iritabilnog crijeva.

Koju hranu je potrebno izbjegavati ukoliko imam IBS?

Hranu koja sadrži gluten – teško probavljivi protein koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži, piru i svim njihovim proizvodima (pekarski proizvodi, pahuljice, krekeri, tjestenina…). Ove namirnice mogu se zamijeniti žitaricama bez glutena, kao što su heljda, zob, riža, kukuruz i proso. U slučaju veće osjetljivosti preporučuje se izbjegavati sve žitarice i mahunarke.

Ugljikohidrate – pošto oni potiču razmnožavanje loših bakterija u crijevima, a pri pojačanoj osjetljivosti fermentiraju i izazivaju nadutost, proljev ili zatvor. Preporučuje se izbacivanje svih umjetnih šećera te određene vrste voća i povrća kao što su: trešnje, kruške, breskve, suho voće, mahunarke, kupus, luk, prokulice, orašasti plodovi itd.

Mlijeko i mliječni proizvodi – izbjegavanje svih mliječnih proizvoda, pa tako i hrane pripremljene s mlijekom. Mlijeko s laktozom može se zamijeniti mliječnim napicima bez laktoze.

Kofein, alkohol, prezačinjenu i masnu hranu – poznato je da ove namirnice djeluju iritirajuće na sveukupni probavni sistem i potrebno ih je izbjegavati u slučaju bilo kakvih osjetljivosti i tegoba. Ovo se odnosi i na gazirana pića i na čajeve koji sadrže tein (crni i zeleni čaj).

Postoje li neke vježbe koje mogu olakšati nadutost?

redovna fizička aktivnost, vježbe disanja, joga
wellness, masaže
izdvajanje vremena za odmor

Koja je uloga probiotika u liječenju IBS-a?

U posljednje vrijeme se u naučnim krugovima poklanja velika pažnja MIKROBIOMU/MIKROBIOTI, koji predstavljaju skup svih mikroorganizama koji žive na i u čovjekovom tijelu. Od momenta rođenja čovjeka naseljavaju mikroorganizmi (dobri i loši), a najviše ih ima u crijevima (oko 2kg ili oko 5 milijardi). Sastav mikroorganizama koji žive zajedno sa nama je za svaku individuu specifičan. Glavni zadatak ove zajednice je očuvanje čovjekovog zdravlja. Usljed štetnih faktora iz okoline, stresa, uzimanja lijekova pogotovo antibiotske terapije, a i kako organizam stari može doći do narušenog odnosa „dobrih“ i „loših“ bakterija, što rezultira disbiozom (narušena crijevna flora). U današnje doba ovo stanje se smatra odgovornim za mnoga oboljenja, tako da postoje i pretpostavke da je to stanje značajan etiološki faktor u nastanku IBS-a.

Osim prirodnih probiotika, kod pojačanih probavnih problema korisno je nekoliko puta dnevno uzimati probiotike kao dodatak prehrani. Međutim, iako smiruju simptome IBS-a, probiotici djeluju polako i postupno, te je potrebno duže vrijeme da bi se njihov efekat ispoljio. Potrebno je napomenuti da pacijenti ne odustanu od liječenja i budu strpljivi do pojave rezultata, što može biti i nakon mjesec dana uzimanja. Takođe je veoma važno odabrati kvalitetne probiotike.

Ukoliko u vašim simptomima preovladava zatvor, najbolji izbor bit će NBL Probiotic Optima (2×1 tableta za žvakanje), a ako je više zastupljen proljev onda je to NBL Probiotic Gold (1×1 vrećica). Preporučene probiotike primjenjivati najmanje 4 sedmice uz praćenje simptoma bolesti.