Ulcerozni kolitis
med. Amir Selimagić
Šta je to ulcerozni kolitis i koji su simptomi i uzroci?
Ulcerozni kolitis je upalna bolest crijeva obilježena ponavljanim epizodama upale, ograničene na sluznicu debelog crijeva. Gotovo uvijek uključuje završni dio debelog crijeva, rektum, a može se proširiti na ostale njegove dijelove. Završni dio probavnog sustava je debelo crijevo, proteže se od slijepog crijeva (cekuma) do svog krajnjeg dijela (rektuma). Debelo je crijevo dugo oko sto pedeset centimetara i sastoji se od pet dijelova: uzlaznog debelog crijeva na lijevoj strani, poprečnog debelog crijeva, silaznog debelog crijeva na lijevoj strani, sigme i rektuma. Rektum završava analnim otvorom, odnosno čmarom. Debelo crijevo ima nekoliko važnih funkcija: koncentrira izmet upijanjem vode i minerala, pohranjuje i kontrolira izbacivanje izmeta, probavlja i upija neprobavljenu hranu. Iako debelo crijevo nije nužno za preživljavanje (nije vitalni organ), njegov normalan rad je iznimno važan za normalno funkcioniranje tijela.
Najčešći simptomi koji mogu upućivati na ulcerozni kolitis su česti proljev ili vodenasta stolica uz primjese svježe krvi i sluzi, povremeno povišena temperatura, bol u stomaku ili grčevi.
Kako se dijagnosticira ulcerozni kolitis?
Ulcerozni kolitis se dijagnosticira mikrobiološkim pregledom stolice, slikovnom dijagnostikom UZ, CT ili MRI abdomena, laboratorijskom dijagnostikom, distalnom endoskopijom sa biopsijom oštećene sluznice i konačnom patohistološkom potvrdom dijagnoze.
Koji su sve načini liječenja?
Brojni su načini liječenja i lijekovi dostupni u liječenju. Bazični lijekovi za upalne bolesti su aminosalicilati kao što je mesalazin, probiotici, zatim kortikosterodi topikalni ili sistemski, imunosupresivi (azatioprin, metotreksat) kao i potentni biološki lijekovi.
Postoji li preporučeni način ishrane kod ove bolesti?
Postoje razne vrste dijeta, kao i hrana koja se preporučuje kod upalnih bolesti, te hrana koju je poželjno izbjegavati, generalizirane dijete su široko dostupne. Individualiziran program ishrane za upalne bolesti je moguće napraviti u saradnji sa nutricionistom.
Generalne preporuke u vezi ishrane kod ulceroznog kolitisa su: hranu treba uzimati u više manjih obroka, svaka 3-4 sata, izbaciti masna, pržena i pohovana jela, smanjiti unos jednostavnih ugljikohidrata (rafinirani šećer), izbjegavati voće s visokom udjelom šećera (ananas, grožđe, lubenica, suho voće), izbjegavati namirnice s velikim udjelom vlakana (mekinje, raž, kelj, poriluk i sl.), jer vlakna mogu biti uzrokom grčeva, plinova i proljeva, smanjiti unos mlijeka, a povećati unos fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, probiotički jogurt), piti dovoljno tekućine (najmanje 8 čaša dnevno), izbaciti alkohol, gazirane napitke, kafu i cigarete, meso treba biti kuhano, pečeno u Alu-foliji uz minimalan dodatak ulja, voće i povrće treba konzumirati u kuhanom i pasiranom obliku, jer time sadržaj celuloze svodimo na najmanju količinu.
Koja je uloga probiotika u liječenju ulceroznog kolitisa?
Probiotici imaju značajnu ulogu u liječenju upalnih bolesti crijeva, obzirom da naučni dokazi upućuju da različite vrste bifidobakterija i laktobacila mogu ublažiti tegobe kao što su nadutost, grčevi, proljev ili zatvor. Prema nekim naučnim istraživanjima u kombinaciji sa aminosalicilatima probiotici mogu doprinijeti bržoj i efikasnijoj remisiji ulceroznog kolitisa.
