Nealkoholna bolest masne jetre je vodeći uzročnik hronične bolesti jetre u svijetu. Prije 50 godina ova bolest je bila nepoznanica, a danas gotovo jedna trećina svjetske populacije ima masnu jetru.
Šta se promijenilo?
Moderni zapadnjački način ishrane obiluje industrijski pravljenom hranom koja je bogata ugljenim hidratima i trans-masnim kiselinama, a siromašna je omega-3 masnim kiselinama. Upravo ovakav način ishrane je glavni krivac za razvoj nealkoholne bolesti masne jetre. I trans-masti i prosti ugljikohidrati se moraju obraditi u jetri kako bi se eliminisali iz organizma. Kada njihov unos u organizam prevazilazi kapacitete jetre da ih preradi, počnu se taložiti u jetrenim ćelijama u vidu masnih kapljica i razvija se bolest masne jetre. Vremenom bolest može da napreduje do zastrašujućih oštećenja i propadanja organa, pa čak i do ciroze jetre.
Prvi korak u menadžmentu masne jetre je promjena načina ishrane. Način prehrane koji daje najveće benefite za osobe sa masnom jetrom je mediteranska dijeta.
Mediteranska dijeta
Zlatni sandard prehrane za osbe koje imaju povećan rizik ili već razvijenu nealkoholnu bolest masne jetre.
Namirnice koje se preporučuju:
Umjeren unos ugljikohidrata, prehrana bogata proteinima i nezasićenim mastima. Kao začini se dosta koriste biljke koje se preporučuju za zdravlje jetre (bosiljak, ruzmarin, menta, bijeli luk…)
Umjereno mršanje:
Ne preporučuju se stroge restriktivne dijete u kojima se naglo gubi veliki broj kg. To može dodatno opteretiti jetru, a neće imati dugotrajan učinak na mršanje.
Promjena načina prehrane je veoma bitna kako bi se ograničio unos prostih ugljikohidrata (naročito fruktoznog šećera) i trans-masti. Međutim, veoma je bitno i mršanje kod gojaznih osoba, naročito onih koje su pretile (BMI >30).
Kako bi gubitak kilograma imao efekat na poboljšanje zdravlja jetre, potrebno je izgubiti 5-10% od trenutne tjelesne mase (broj kilograma koji trenutno imate x 0,05 = 5% od tjelesne mase, br. kg x 0,1= 10 % tjelesne mase).
Smanjenje tjelesne mase:
Uz adekvatnu prehranu i fizičku aktivnost preporučuje se 500 – 1000 g sedmično gubitak na tjelesnoj masi.
Smanjiti unos kalorija:
500-1000 kcal dnevni deficit.
Ukupna dnevna konzumacija od 1200-1600 kcal.
Cilj je gubitak 5-10% tjelesne mase.
Vrsta hrane:
Hrana siromašna mastima (<30% ukupnih kalorija unesenih dnevno) smanjen unos ugljikohidrata (<50% ukupnih kalorija unesenih dnevno), posebno ograničiti unos prostih ugljikohidrata.
Kako pratiti mediteransku dijetu?
Osnovni princip mediteranske dijete je koristiti svježe i raznovrsne namirnice u prehrani. Što više raznovrsnog voća i povrća. Glavne smjernice koje treba pratiti su:
PREPORUKE
jesti: povrće, voće, orašaste plodove, sjemenke, mahunarke, krompir, cjelovite žitarice, začinsko bilje, ribu, morske plodove i ekstradjevičansko maslinovo ulje
jesti umjereno: perad, jaja, sir i jogurt
izbjegavati: crveno meso, slatke sokove i gazirana pića, hranu s dodanim čećerom, rafinirane žitarice i ulja, procesirano meso i drugu procesiranu hranu
piće: voda je najbolji izbor, crno vino u umjerenim količinama, kafa i zeleni čaj (bez šećera i punomasnog mlijeka)
ZABRANJENO JE
dodani šećer: sokovi (i gazirani i negazirani), slatkiši, pekarska peciva, procesirana “light” hrana, kuhinjski šećer, sladoled…
rafinirane žitarice: bijeli hljeb, pasta, ćips, tortilje, krekeri
trans masti: margarin, hrana pržena u dubokom ulju i druga procesirana hrana
ulja i masti: sojino, palmino, ulje od košpica grožđa, margarin, maslo
procesirano meso: suho meso, kobasice, sudžuke, salame, viršle, paštete
procesirana hrana: fast food, polugotova hrana, kokice za mikrovalnu, čokoladice, kupovni kolači sa margarinom
Kako biste lakše pratili mediteransku dijetu, za vas smo pripremili prijedlog sedmičnog menija.
